Zanimljivosti
 

POVIJEST TENISA

Pretpostavlja se da su s ovim, danas iznimno raširenim sportom, započeli još stari Egipčani, Grci i Rimljani, no svi se dokazi svode na nekoliko arapskih riječi iz vremena starog Egipta koje bi se mogle dovesti u vezu sa sličnim sportom te rezbarije u egipatskim hramovima iz 1500. godine prije Krista.
Riječ tennis (engl.) vjerojatno potjeće od imena egipatskog grada Tinnisa, dok se za riječ racquet (reket) smatra da je nastala od arapske riječi za dlan: rahat.
Postoje dokazi da se u 5. stoljeću tenis igrao u Toskani, isprva bez reketa, golom rukom.
S obzirom na oskudne konkretne dokaze iz drevnih vremena, vecina povjesnicara "izum" tenisa ipak pripisuje francuskim redovnicima iz 11. i 12. stoljeca koji su se rekreirali zabijajuci dlanovima loptice u samostanski zid ili jedan drugome (la soule) i, kasnije, preko užeta razvucenog sredinom dvorišta. Jeu de paume (igra rukom) ime je koje su dali toj igri. Tenez ("eto ti" ili "igraj!"), rijec kojom su igraci zapocinjali igru, još je jedna rijec prema kojoj je mogla nastati rijec tenis.


Plemstvo i tenis

S vremenom je igra postajala sve popularnijom i dvorišna su igrališta prerastala u prave velike terene gdje se lopta još uvijek rukom zabijala u zid. Naravno, igraci su uvidjeli (i osjetili) neprakticnost takve tehnike pa su najprije smislili rukavice s mrežom izmedu prstiju da bi se kasnije dosjetili onome što najviše nalikuje današnjem reketu – crijevu napetom preko drvenog okvira.
Prvi su reketi (oko 1500. g.) imali dugacku ručku i okvir u obliku suze. Gumene loptice nisu još ni izdaleka bile u igri, nego su se loptice najprije proizvodile od drveta, a zatim od dlake, vune, mekinja ili pluta povezanih konopcem i zamotanih u krpu ili kožu. Mnogo godina kasnije nastao je i danas poznati prošiv na filcu koji prekriva površinu loptice.
Plemstvo je, zaintrigirano novom igrom redovnika, ubrzo i samo otkrilo cari tog sporta i do kraja 13. stoljeca u Francuskoj je postojalo oko 1 800 igrališta.
Igra je postigla golemu popularnost (narocito po samostanima), a zabrane pape i kralja Luja IV. naišle su na slab odaziv. Nedugo potom, zarazna se igra proširila i do Engleske, ciji su pak kraljevi Henrik VII. i Henrik VIII. objerucke "prihvatili reket" i usput poticali gradnju novih igrališta. Francuski kraljevi 16. stoljeca također su zavoljeli jeu de paume i postali njegovi entuzijasticni zagovornici.
Prvobitni tenis (royal tj. real) razlikovao se od današnjega (lawn). Igrao se u zatvorenim prostorima, velikim dvoranama, a bodovi su se skupljali prema tome kako se loptica odbijala od zida. Današnji lawn tennis se, kao što znamo, igra na obilježenom pravokutnom terenu. Osim toga, i pravila igre bila su nešto drugačija.

 

ZANIMLJIVOSTI

NAJDUŽI SET
2005. (14-12, Popp - Arthurs), u povijesti (36-34, J. Brown - B. Brown)
NAJDUŽI MEČ (broj gemova)
2005. (70 Bracciali - Karlović, Wimbledon); u povijesti (112 Gonzalez - Pasarell, Wimbledon)
NAJDUŽI MEČ (vremenski)
2005. (5:14 Nadal - Coria, Rim); u povijesti (6:33 Santoro - Clement, Roland Garros)
NAJSTARIJI POBJEDNIK
2005. (35 godina i 3 mjeseca, Agassi); u povijesti (43 godine i 11 dana, Rosewall)
NAJMLAĐI POBJEDNIK
2005. (18 godina i 8 mjeseci, Nadal); u povijesti (16 godina i 2 mjeseca, Krickstein) PROSJEK POBJEDA (u godini)
2005. 95,3% (81-4) Federer; u povijesti 96,5% (82-3) McEnroe
OSVOJENI TURNIRI (u godini)
2005. (11, Federer, Nadal); u povijesti (16 – Vilas)
NAJDUŽI NIZ POBJEDA
2005. (35, Federer); u povijesti (46, Vilas)

Ukupna zarada u američkim dolarima: 1. Roger Federer (Švi) 44,593.957, 2. Pete Sampras (SAD) 43,280.489, 3. Andre Agassi (SAD) 31,152.975, 4. Boris Becker (Njem) 25,080.956, 5. Jevgenij Kafeljnikov (Rus) 23,883.797, 6. Ivan Lendl (Češ) 21,262.417, 7. Rafael Nadal (Špa) 20,757.647, 8. Stefan Edberg (Šve) 20,630.941, 9. Goran Ivaniševiš (Hrv) 19,876.579, 10. Michael Chang (SAD) 19,145.632 ...
 
Samo u 2008. godini: 1. Rafael Nadal (Špa) 6,773.773, 2. Roger Federer (Švi) 5,886.879, 3. Novak Đoković (Srb) 5,689.077, 4. Andy Murray (VB) 3,705.648, 5. Nikolaj Davidenko (Rus) 2,317.082, 6. Jo-Wilfried Tsonga (Fra) 1,695.138, 7. Gilles Simon (Fra) 1,425.489, 8. Andy Roddick (SAD) 1,337.888, 9. Juan Martin del Potro (Arg) 1,322.497, 10. David Ferrer (Špa) 1,170.008


1.Wimbledon je 1999. imao direktan televizijski prijenos u 174 zemlje, što je zapravo oko 1 milijarda od ukupnih gledaoca.

2.Najbrži servis u povijesti tenisa postigao je američki tenisač Andy Roddick servirajući brzinom od 153 milja na sat (244 km/h)!

3.Rekord u ukupnom broju osvojenih Grand Slamova drži Pete Sampras sa 12 osvojenih titula koji su mu u njegovoj karijeri ukupno donijeli 38 miljuna americkih dolara!

4.Namlađi sampion Wimbledona u muškoj konkurenciji je Boris Becker, koji je ujedno i prvi Nijemac sa ovom titulom. Becker tada na turniru nije bio nosioc što je prvi put u povijesti jednog Grand Slama. Najmlađa osvajačica je Martina Hingis.

5.Najveći razvoj teniske opreme je bio u reketima. U ranim fazama tenisa koristili su se drveni štapovi kao prvi teniski reketi. Poslije su ti isti štapovi dobili oblik sličan današnjem reketu sa nešto manjom udarnom površinom. S godinama površina se povećavala, a reketi su se proizvodili mnogo kvalitetnije, primjenjivanjem jačih i otpornijih žica, mekše i komfornije drške, kao i novog oblika samog reketa koji pospješuje aero-dinamičnost pri zamahu.

6.Centralni teren Wimbledona ni dan danas ne posjeduje pokretni krov koji bi se koristio za vrijeme kiše, što je česta pojava prilikom turnira. Iz ovog razloga mečevi se često prekidaju. Turnir takođe nema ni reflektore za noćne mečeve koje posjeduju mnogi drugi turniri, pa prekidanje meča zbog nedostatka prirodnog svijetla je još jedna od nerijetkih pojava. Razlog svemu ovome: pridržavanje dugogodišnje tradicije turnira!

7.Prvi nagradni fond od miljun američkih dolara u muškoj konkurenciji dodijeljen je 2003. godine na US Openu tadašnjem pobjedniku Andyu Roddicku.

8.Nagradni fond nije jednak za tenisače I tenisačica. Šampioni u muškoj konkurenciji dobiju nagradu veću za nekoliko tisuća dolara. Neke od tenisačica, kao što je Venus Williams, su uložile žalbu za izjednačenje iznosa.

9.Jedna od najvećih Wimbledonskih tradicija je kupovina jagoda sa šlagom pred samim ulazom u teren. Svake godine naruči se oko 24 tone jagoda!

10.Jedan od najdužih mečeva u ipovijesti tenisa se desio na Australien Openu između Andya Roddicka i Younesa El Aynaouia 2003. Meč je trajao više od 5 sati sa najdužim petim setom u povijesti tenisa. Krajnji rezultat u gemovima je bio 21-19!

11.Drugi naziv za French Open, Roland Garros, je zapravo ime francuskog avijatičara koji je živio za vrijeme Drugog svjetskog rata. Njegovo ime nema nikakve veze sa ovim sportom a Francuzi su ga opet uzeli za naziv turnira njemu u čast.

 

  • Zaštitne boje Wimbledona su ljubičasta i zelena.
  • Smatra se da su pravi počeci tenisa bili u 11. i 12. stoljeću, kada su se lopticama poceli dobacivati francuski svećenici u samostanima za zabavu.
  • Riječ 'reket' potječe od arapske riječi 'rahat', koja znači dlan.
  • Prvi reketi, napravljeni početkom 15. stoljeća, imali su oblik suze. - Prve teniske loptice izrađivane su od drva.
  • Današnja pravila tenisa odredio je 1874. godine Englez Walter Clopton Wingfield, koji je i proizvodio i prodavao tenisku opremu širom svijeta.
  • Sve do 1933. godine, tenis se igrao u dugim bijelim hlačama (muškarci) i dugim suknjama (žene),a onda su 'mini' odjeću uveli Amerikanci.
  • Prvi pobjednik, tj. pobjednica jednog međunarodnog turnira u tenisu bila je 1905. Amerikanka May Sutton
REKORD 6 h i 33 min
Fabrice Santoro i Arnaud Clement odigrali su najduži meč u povijesti tenisa (u stvari, od 1968. godine otkako se povelo ozbiljnog računa o trajanju mečeva) - šest sati i 33 minute! Samo posljednji set, u kojemu je Santoro spasio dvije meč-lopte (kod 4:5 i 13:14), trajao je dva sata i 52 minute. U Roland Garrosu su prije njih najduže "guslali" Alex Corretja i Hernan Gumy 1998. godine - "samo" pet sati i 31 minuta. Rekord koji su Santoro i Clement oborili datira iz 1982. godine, jedanaest minuta kraće igrali su John McEnroe i Mats Wilander u St. Louisu u četvrtfinalu Davis Cupa.

 

Tko je s najmanje profesionalnih mečeva na Touru stigao do Grand Slam finala?
- Marcos Baghdatis plasirao se u finale Australian Opena 2006. godine, a bio je to njegov tek 38. meč na ATP Touru.
Tko je najstariji aktivni igrač na Touru?
- Younes El Aynaoui je najstariji sa 37 godina, ali ne igra konstantno. Najstariji tenisač u idućoj sezoni bit će Fabrice Santoro koji će u prosincu navršiti 36 godina.
Je li Roger Federer ikad predao meč?
- U 752 profesionalna meča Federer nikad nije predao.
Koliko igrača ima pozitivan omjer protiv Rafaela Nadala?
- Osmorica: Dominik Hrbaty (3:1), James Blake (3:2), Alex Corretja (2:0), David Nalbandian (2:0), Chris Guccione (1:0, predaja), Joachim Johansson (1:0), Nicolas Mahut (1:0) i Paradorn Srichaphan (1:0).
Tko je imao najviše godina u trenutku kada je osvojio Grand Slam trofej?
- Španjolac Andres Gimeno je navršio 34 godine kada je 1972. godine osvojio Roland Garros.
Tko je ispalio najviše aseva u jednome meču?
- Ivo Karlović i Joachim Johansson zabili su po 51 as, zanimljivo, obojica su te mečeve izgubili. Karlović od Danielea Braccialija u prvome kolu Wimbledona 2005., Johansson od Andrea Agassija u četvrtome kolu Australian Opena iste godine.
Kada je zadnji put peti set u meču okončan rezultatom 6:0 ?
- U drugome kolu US Opena ove godine Fernando Verdasco pobijedio je Ruia Machada 6:7, 7:6, 6:4, 6:7, 6:0.
Koji je najlošije rangirani tenisač osvojio Grand Slam?
- Australac Mark Edmondson je kao 212. tenisač svijeta osvojio Australian Open 1976. godine.
Koji se igrač najkraće zadržao na mjestu najboljeg na svijetu?
- Australac Patrik Rafter bio je najbolji samo jedan tjedan, od 26. srpnja do 1. kolovoza 1999. godine.
Koji je tenisač zadnji osvojio Grand Slam igrajući drvenim reketom?
- Yannick Noah pobijedio je u Roland Garrosu 1983. godine koristeći Le Coq Sportif ‘Concept 3 Oversize’ reket. John McEnroe was je zadnji osvojio Grand Slam s drvenim reketom normalne veličine 1981. godine na US Openu.
Koji je najduži meč u povijesti?
- Čak šest sati i 33 minute trajao je okršaj Fabricea Santoroa i Arnauda Clementa u prvome kolu Roland Garrosa 2004. godine. Završio je pobjedom Santoroa 6:4, 6:3, 6:7, 3:6, 16:14.
Koji je igrač spasio najviše meč lopti da bi potom i pobijedio u meču?
- Talijan Adriano Panatta spasio je 11 meč lopti protiv Kima Warwicka u prvome kolu Italian Open 1976. godine i potom je osvojio turnir. Otkako ATP prati tu statističku kategoriju od 1999. godine nitko nije spasio više od 10 meč lopti - 1999. u Bukureštu Alberto Martin spasio je 10 meč lopti Adrianu Voinei; 2004. u Kitzbuhelu Rainer Schuettler spasio je 10 meč lopti i pobijedio Andreasa Seppija u drugome kolu.